Na ovome mrežnom sjedištu moguće je pristupiti zvučnim snimkama uz knjigu
„Naglasci i jezični varijeteti: sociofonetsko istraživanje hrvatskoga jezika“.
Knjiga pruža uvid u sociofonetske aspekte hrvatskoga jezika naglašavajući važnost razumijevanja stavova prema naglascima i naglasnim sustavima (visinskome i udarnome).
Svakom poglavlju knjige odgovara zasebna „kartica“ na ovome mrežnom sjedištu i na njoj možete slušati tekstove, rečenice i riječi koji su bili zvučni podražaji u istraživanju stavova hrvatskih slušača (npr. zvukovi korišteni u 4. poglavlju knjige nalaze se pod karticom „Zvuk P4“ itd).
Ukratko o istraživanju
U žarištu je našega istraživanja pitanje koliko jezična biografija slušača utječe na stavove prema različitim naglasnim pojavama. Pritom su uzete u obzir tri dimenzije jezične biografije: glazbeno obrazovanje, akcentološko obrazovanje te regionalno podrijetlo slušača. Osobine hrvatskoga naglasnog sustava razdvojene su u dvije varijable – 1) mjesto naglaska te 2) ton i trajanje naglasaka – koje se zasebno analiziraju. Obje naglasne varijable imaju svoju standardnu, normativnu, propisanu inačicu i uzusnu, razgovornu inačicu. Istraživanje se temelji na percepciji slušača, tj. njihovim stavovima o pojedinima naglasnim inačicama, normativnoj i uzusnoj.
Govornici
Svi govornici snimljeni su upravo za ovo istraživanje. Svi su dali privolu za korištenje snimaka i za njihovu objavu. Budući da se radi o socioligvističkom istraživanju, govornici ostaju anonimni. Prema mišljenju Etičkoga povjerenstva za znanstvenoistraživački rad Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (11. studenoga 2022.) istraživanje je u skladu s etičkim normama koje vrijede u znanosti. Perceptivni dio istraživanja proveden je 2022. i 2023. godine, a obuhvatio je više od 600 ispitanika (slušača).
Istraživanje stavova
Stavovi prema normativnom i uzusnom mjestu naglaska istraživani su uz pomoć spikerski čitanih tekstova (v. karticu „Zvuk P3“) i rečenica (v. „Zvuk P4“), a rezultati su prikazani u trećem i četvrtom poglavlju knjige. Stavovi prema visinskim i udarnim govornim realizacijama istraživani su uz pomoć čitanih tekstova govornica iz Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke te govora spikerice iz visinskog sustava i spikerice iz udarnog sustava (v. „Zvuk P5“), a rezultati su prikazani u petom poglavlju knjige. Prepoznavanje regionalne pripadnosti istraženo je na temelju istih govornih realizacija kao i u prethodnom poglavlju (v. „Zvuk P6“), a rezultati su prikazani u šestom poglavlju knjige. Fonološka funkcionalnost naglasaka riječi ispitivana je na minimalnim parovima (v. „Zvuk P7“), a rezultati su prikazani u sedmom poglavlju knjige. Stavovi prema varijantnim naglascima riječi s obzirom na ton, trajanje i paradigmatsko mjesto naglaska ispitivani su uz pomoć snimki pojedinih riječi ili sintagmi (v. „Zvuk P8“), a rezultati su prikazani u osmom poglavlju knjige.
Rezultate istraživanja potražite u tiskanom ili e-izdanju knjige:
Mihaela Matešić, Elenmari Pletikos Olof, Blaženka Martinović, Jelena Vlašić Duić (2024). Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet.
Zvukovi objavljeni na ovome mrežnom sjedištu licencirani su pod uvjetima međunarodne javne licencije Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 (CC BY-NC-ND).
